Dolazak proljeća za mnoge od nas može značiti, pomalo novi početak. Proljeće nam donosi više sunca, topline i osvijetljenih dana. Sve to povoljno utječe na našu fizičku i mentalnu dobrobit.
A kako se u proljeće brinuti o svom zdravlju?
Početkom proljeća prirodno se potiče češća tjelesna aktivnost. Istraživanje iz 2022. godine bavilo se vezama između godišnjeg doba i tjelesne aktivnosti. Utvrđeno je da je proljeće najaktivnije godišnje doba. Ljeto također bilježi dobre rezultate.
Redovita tjelesna aktivnost pomaže poboljšati opće zdravlje, kondiciju i kvalitetu života. Pomaže smanjiti rizik od kroničnih bolesti, poput pretilosti, dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti, mnogih vrsta raka, depresije, anksioznosti i demencije. Tijekom trudnoće tjelesna aktivnost povećava kardiorespiratornu izdržljivost i smanjuje rizik od prekomjernog porasta tjelesne težine ili gestacijskog dijabetesa. Ne samo u trudnoći i tijekom dojenja, WHO preporučuje najmanje 150 minuta aerobne aktivnosti umjerene intenzivnosti tjedno. Tjelesna aktivnost u razdoblju nakon poroda potom poboljšava raspoloženje i smanjuje simptome postporođajne depresije, ali treba s njom započeti postupno.
Još jedan osnovni stup zdravlja je prehrana, i to ne samo u proljeće. Pridržavanje zdravog prehrambenog režima također može pomoći u postizanju i održavanju dobrog zdravlja te smanjiti rizik od kroničnih bolesti. Tijekom trudnoće većina liječnika preporučuje trudnicama ili ženama koje pokušavaju zatrudnjeti da svakodnevno uzimaju i prenatalne vitamine i minerale. Posebno su važni folna kiselina, željezo, jod i vitamin D.
Proljetni izazov može biti i promjena vremena. Ove godine će se dogoditi u noći s nedjelje 31. 3. Istraživanja sugeriraju da dvaput godišnje promjena vremena može imati zdravstvene posljedice. Može poremetiti cirkadijalne ritmove (prirodne 24-satne cikluse u tijelu) koji reguliraju ključne funkcije poput apetita, raspoloženja i sna. Ako osjećate da vas ta promjena pogađa, 3 dana prije idite spavati i postupno ustajte 10 do 15 minuta ranije, drugi dan 20-30 minuta, a treći dan čak 30 do 45 minuta ranije. Tako ćete se lakše prilagoditi izgubljenom satu. Također možete pokušati s popodnevnim snom, a nekoliko dana nakon promjene nastojte se 15 minuta izložiti jutarnjem svjetlu. Na kraju, izbjegavajte pretjeranu konzumaciju kofeina i alkohola.
Verra Tim
Popis korištene literature:
8 Strategija za zdravo proljeće. Online. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Dostupno na: https://www.cdc.gov/chronicdisease/resources/infographic/healthy-spring.htm#print.
Ministarstvo poljoprivrede SAD-a i Ministarstvo zdravstva i socijalnih službi SAD-a. Prehrambene smjernice za Amerikance, 2020.-2025. 9. izdanje.
The dark side of daylight saving time. Online. Harvard Health Publishing, Harvard Medical School. Dostupné z: https://www.health.harvard.edu/staying-healthy/the-dark-side-of-daylight-saving-time.
Garriga, A.; Sempere-Rubio, N.; Molina-Prados, M.J.; Faubel, R. Utjecaj sezonskih promjena na tjelesnu aktivnost: sustavni pregled. Int. J. Environ. Res. Public Health 2022, 19, 2. https://doi.org/10.3390/ijerph19010002
