Majčino mlijeko je složena tekućina koja sadrži 87% vode. Nadalje, sadrži brojne
mikronutrijenti i makronutrijenti. Među njih spadaju proteini, masti, ugljikohidrati, vitamini, minerali, faktori rasta, protutijela (koja štite od infekcija), bijele krvne stanice i korisne bakterije.
Učestalost dojenja kod žena općenito raste. Više od 83 % majki doji nakon poroda, i ako je to barem malo moguće, majke se trude dojiti što duže. Nije potrebno posebno spominjati da je dojenje divna aktivnost koja ne samo da povezuje bebu s majkom, već ima i niz zdravstvenih koristi.
Voljeli bismo istaknuti da to nije nešto što se podrazumijeva! Mnoge majke ne doje – bilo da
proto, jer im se laktacija nije pokrenula ili je prestala (i to unatoč tome što su učinile sve što je bilo moguće da se to ne dogodi), ili jednostavno zato što su tako odlučile.
Pri rješavanju problema s dojenjem na prvom je mjestu konzultacija s savjetnicom za dojenje, primaljom
asistenticom, liječnikom ili drugim stručnjakom koji će procijeniti cijeli proces dojenja, uključujući
naprimjer prehrane majke.
Dalji od mogućnosti kako podržati dojenje su tzv. galaktagogi. To su tvari o kojima se
pretpostavlja da pomažu u početku, održavanju ili povećanju brzine sinteze (stvaranja)
majčinog mlijeka. Među najčešće spominjanim u literaturi su:
1) Piskavica grčko sijeno Trigonella foenum graecum – radi se o najčešće korištenoj
galaktagog.
2) Šparoga grozdasta (Asparagus racemosus, Shatavari) – pomaže dojiljama zahvaljujući
svim fitoestrogenskim učincima.
3) Čičak (Silybum marianum) – zahvaljujući sadržaju silymarina povećava
produkciu mlijeka.
4) Komorač (Foeniculum vulgare) – sadrži molekule slične estradiolu, koje povećavaju
sekrecija mlijeka.
A koji su najvažniji vitamini i minerali tijekom dojenja?
1) Jod je vrlo potreban za pravilan rast ploda i djeteta te za neurološki (moždani) razvoj
razvoj.
2) Željezo – potrebno je za razvoj mozga u dojenačkoj dobi.
3) Vitamin B12 – podrška razvoju mozga i stvaranje zdravih crvenih krvnih zrnaca.
4) Vitamin D – podržava zdrav razvoj kostiju. Budući da majčino mlijeko nije dovoljno
hr
izvor vitamina D, obično je potrebno bebi dodatno nadopuniti vitamin D i samostalno.
Za kraj bismo vam željeli reći da smo tu za svaku od vas. Bilo da dojite ili ne, stojimo uz vas!
Verra tim💕
Popis korištene literature:
Penagos Tabares F, Bedoya Jaramillo JV, Ruiz-Cortés ZT. Farmakološki pregled
galaktagogi. Vet Med Int. 2014;2014:602894. doi: 10.1155/2014/602894. Epub 2014 Aug 31. PMID: 25254141; PMCID: PMC4165197.
Izazovi dojenja. Online. Američki koledž opstetričara i
Gynekolozi. Dostupno na: https://www.acog.org/clinical/clinical-guidance/committee-opinion/articles/2021/02/breastfeeding-challenges.
Kim SY, Yi DY. Sastojci ljudskog majčinog mlijeka: od makronutrijenata do mikrobioma i mikroRNA. Clin Exp Pediatr. 2020 Kol;63(8):301-309. doi: 10.3345/cep.2020.00059. Epub 2020 Ožuj 23. PMID: 32252145; PMCID: PMC7402982.
LÖNNERDAL, Bo; LIEN, Eric L. Nutritivni i fiziološki značaj α-laktalbumina u
dojčad. Nutrition Reviews, 2003, 61.9: 295-305.
Giansanti F, Panella G, Leboffe L, Antonini G. Laktoferin iz mlijeka: Nutraceutski i
Farmakološka svojstva. Pharmaceuticals (Basel). 2016 Sep 27;9(4):61. doi:
10.3390/ph9040061. PMID: 27690059; PMCID: PMC5198036.
Westerfield KL, Koenig K, Oh R. Dojenje: Česta pitanja i odgovori. Am Fam Physician. 2018 Sep 15;98(6):368-373. PMID: 30215910.
Što se nalazi u majčinom mlijeku? Online. Američka udruga za trudnoću. Dostupno na:
https://americanpregnancy.org/healthy-pregnancy/first-year-of-life/whats-in-breastmilk/.
Kako se proizvodi majčino mlijeko. Online. Stanford MEDICINE. Dostupno na:
https://www.stanfordchildrens.org/en/topic/default?id=how-breastmilk-is-made-90-P02635.
Mlezivo – temelj za imunitet djeteta. Online. Fakultetska bolnica Brno. Dostupno na:
https://www.fnbrno.cz/mlezivo-zaklad-pro-imunitu-ditete/t6185.
Jozsa F, Thistle J. Anatomija, kolostrum. [Ažurirano 5. veljače 2023.]. U: StatPearls [Internet].
Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2024 Jan-. Dostupno na:
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK513256/
Dojenje i hranjenje male djece. Online. WHO (Svjetska zdravstvena organizacija). Dostupno
takđer s: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/infant-and-young-child-feeding.