Jod je prirodni element koji je u ljudskom tijelu neophodan za pravilno funkcioniranje štitnjače. Nalazimo ga u nekim namirnicama, dodacima prehrani, lijekovima ili lokalnim dezinfekcijenskim sredstvima.
U ljudskom tijelu jod je bitan prvenstveno za stvaranje hormona štitnjače tiroksina (T4) i trijodtironina (T3). Tijekom trudnoće važan je za bebu u regulaciji razvoja mozga i živčanog sustava. Potreba za jodom kod žene tijekom trudnoće se povećava kako bi se osigurala dovoljna opskrba jodom za bebu.
Nakon poroda razina hormona štitnjače utječe na pravilan rast dojenčeta i neurološki (moždani) razvoj. Dojena djeca dobivaju jod iz majčinog mlijeka. Stoga, ako majka doji, treba dovoljan unos joda kroz prehranu. Ako trudnica ili dojilja ima manjak joda, i beba može imati manjak joda i s time povezane poteškoće.
Europski ured za sigurnost hrane (EFSA) preporučuje odraslim ženama 150 mcg joda dnevno, a trudnicama i dojiljama 200 mcg dnevno.
Podaci upućuju na to da se stanje joda kod trudnica i dojilja u Europi dugoročno poboljšava, i to prvenstveno zahvaljujući jodizaciji kuhinjske soli. Jodizacija soli je najučinkovitiji način opskrbe jodom. Prema WHO-u, globalno pokrivanje stanovništva jodiziranom soli povećalo se s 20 % 1990. godine na približno 70 % 2013. godine.
Verra tim💕
Popis korištene literature:
Mother To Baby | Fact Sheets [Internet]. Brentwood (TN): Organization of Teratology Information Specialists (OTIS); 1994-. Jod. 1. svibnja 2021. Dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK582771/
Jod u trudnoći i dojenju. Online. WHO. Dostupno na: https://www.who.int/tools/elena/bbc/iodine-pregnancy.
Jod i dojenje. Online. CDC Centri za kontrolu i prevenciju bolesti. Dostupno na: https://www.cdc.gov/breastfeeding-special-circumstances/hcp/diet-micronutrients/iodine.html .